ZASTAVA 101
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

ZASTAVA 101

Udruženje ljubitelja automobila ZASTAVA 101 / Association of ZASTAVA 101 fans
 
HomeHome  Latest imagesLatest images  RegisterRegister  Log inLog in  

ZASTAVA 101 FORUM JE AKTIVAN, Registrujte se za pun pristup! ZASTAVA 101 FORUM IS ACTIVE! Register for full access.

 

 Anti radar detetori

Go down 
AuthorMessage
igor101
Član osnivačkog tima
Član osnivačkog tima
igor101


Broj poruka : 498
Datum upisa : 2011-12-20
Godina : 44
Lokacija : Zemun

Anti radar detetori Empty
PostSubject: Anti radar detetori   Anti radar detetori EmptyThu Dec 22, 2011 11:52 pm

Ovaj tekst je namenjen svima koje zanima kako se vrši merenje brzine kretanja automobila u saobraćaju, a tekst će imati i poseban osvrt na načine funkcionisanja mernih instumeta za kontrolu brzine kretanja vozila, kao i uredjajima za njihovo ometanje i detektovanje.


"RADARI"

Učestao naziv za sve merne istrumente koje koristi policija je radar, a situacija je da postoji više vrsta uredjaja.


TRAVIMO

Travimo je sistem instaliran u operaterska (obično policijska) vozila, a sastoji se od prednje i zadnje kamere te centralne jedinice sa printerom i sistemom koji snima na video traku praćenje vozila. Koristi se u preko 90% slučaja na autoputevima i to najviše u Nemačkoj i Italiji, a ređe u ostalim Evropskim zemljama. Civilni automobil u kome se nalaze najmanje dve osobe od kojih je jedna u civilu, a druga u uniformi. Obično uniformisana osoba sedi iz vozača kako eventualna meta ne bi primetila da je pod nadzorom, gde se istovremeno i nalazi displej na kome se ispisuju sve potrebne informacije o praćenom vozilu. Video kamera iz automobila snima automobil za kojim se vozi, a radi pravilnog funckionisanja sistema neophodno je voziti bar 200 metara iza praćenog vozila, na približno jednakoj udaljenosti. Tokom praćenja se meta fotografiše četiri puta, a na svakoj od fotografija se nalaze informacije kao što su: brzina kretanja vozila, tačno vreme i put pređen od trenutka kada je počelo snimanje, odnosno nadgledanje.

Sistem Travimo po svojoj tehnologiji se ne može nazvati radar već on za brzinu uzima brzinu vozila u kome se nalazi oslanjajući se na to da će vozač policijskog vozila voziti veoma sličnom brzinom kao i vozilo koje se prati.Snimci se mogu podneti kao dokaz o počinjenom prekršaju, bilo da je reč o prekoračenju brzine ili o nekom drugom prekršaju. Obzirom da sistem Travimo je pasivan sistem, tj. ne emituje nego je reč o dve kamere i elektronici, logično je da ih radar detektor ne otkriva. Jedini način za izbegavanje policijskih vozila sa ovim sistemom je gledanje u retrovizore i ispred sebe kako bi na vreme uočili „sumnjiva“ vozila.Vozilo koje je primećeno da se kretalo prevelikom brzinom, prisilno se zaustavlja u zaustavnoj traci i u toj situaciji nema puno pomoći. Slike su dokazni materijal, a za policiju u ovom trenutku jedini problem su zaista vrlo brza vozila (koja mogu da idu preko 240 km/h - naravno mi Vas ne savetujemo da jurite tom brzinom kako bi pobegli Travimu), ali i taj problem se može rešiti nabavkom jačih i bržih policijskih automobila…

Policijska vozila sa Travimo uređajem još uvek nećete sresti u Srbiji, ali opasnost vreba već u susednim državama. Mana ovih uredjaja je što nemogu da kontrolišu brzinu kretanja u gradskim sredinama, jer je gotovo nemoguće voziti iza nekog kontinuirano 200 metara. Treba napomenuti da je za brzine iznad 100 km/h tolerancija 10%, što znači da će se kod ograničenja od 130 km/h, brzina od 143 km/h smatrati dozvoljenom brzinom.

Sistem Travimo može meriti brzinu i kada stoji metodom orijentira, međutim to se najčešće ne radi tako da se stacionarni Travimo može smatrati "bezopasnim" po pitanju merenja brzine (osim ako uz njega ne stoji radarski ili laserski uređaj, što je sasvim druga priča). Ali, stacionarni Travimo može registrovati ostale prekršaje, poput preticanja preko pune srednje linije ili nedozvoljena skretanja.


X BAND KOMAR

X band radar „Komar“, je prepoznatljiv po svom belom kvadratnom senzoru koji je najčešće postavljen na haubu policijskog vozila ili na poseban stalak. Ovo su radari najstarije generacije koji se danas uobičajeno koriste van većih gradova. Njihov je domet vrlo mali, tako da brzinu mere na udaljenosti do max. 150-200 metara pre nailaska na radar. Jak su izvor zračenja, tako da ih bilo koji od radar detektora otkriva na udaljenostima daleko većima od onih na kojima oni mere brzinu i to i u odlaznom i u dolaznom smeru, ne retko na udaljenosti od 1000-1500 m. Zbog toga ne predstavljaju apsolutno nikakvu opasnost u kombinaciji sa radar detektorima. Emituju signal konstantno.


K BAND RADARSKI PIŠTOLJI

K band radarski pištolj odlikuje način slanja signala u odnosu na X band radara. Rezlika je u tome što K band ne emituje konstantno nego "pulsno", nakon što operater odabere automobil kome želi izmeriti brzinu. Takođe ne predstavlja nikakvu opasnost u kombinaciji sa radar detektorima.


MULTANOVA

Ka band radari i "Superwide" band radari u SiCG i Evropskim zemljama postoje samo u obliku tzv. Instant On ili Photo radara koji se kod nas popularno nazivaju „Multanova“. Multanova je u stvari samo naziv švajcarskog proizvođača radarske opreme. Konkretni aparati koji se koriste u Evropi i u SiCG obuhvataju opremu dva proizvođača: Multanova model 6f i Traffipax. Princip rada oba radara je približno isti i imaju mnoge mogućnosti koje uključuju i mogućnost prenosa podataka na kompjuter te obradu rezultata. Sistem se sastoji od tronošca na kome je smeštena konusna radarska antena, elektronike, akumulatora koji napaja sistem i blica za noćno snimanje. Aparati rade na Ka bandu, tačnije na radarskoj frekvenciji od 34.3 GHz i emituju stalan radarski snop vertikalan na put pod uglom od 21 stepen. Automobil ulazi u taj radarski snop i izlazi iz njega, aparat meri vreme ostanka u snopu i „zna“ dužinu snopa. Po izlasku automobila iz snopa izračunava se brzina i ako je automobil u prekršaju, slika se pomoću fotoaparata koji noću koristi blic. Vlasnik vozila zatim dobija na licu mesta ili na kućnu adresu obaveštenje o počinjenom prekršaju.

Udaljenost od aparata do ruba snopa iznosi maksimalno oko 130-150 m što znači da radar detektor Multanovu detektuje na udaljenosti od 0 do max. 150 m od aparata. Problem je taj što je Multanovin radarski signal srazmerno slab, tako da se radar detektor „bori“ sa time da odbaci signal kao lažni alarm. Apsolutno superiornim kod ovog radara pokazao se Whistlerov DE 1670 i Cobrina XRS serija modela. Mnogi slabiji radar detektori odbace Multanovin signal kao lažni tako da daju signal vrlo kasno, a u slučaju da aparat nije dobro kalibriran viljuškom za kalibraciju, takođe su moguće greške u detekciji, ali na to se ne može uticati.

Kod aparata Traffipax koji je sličnog izgleda ali kompaktnijih dimenzija, detekcija je olakšana i proteže se na udaljenosti većoj od 200 metara od mesta na kome se prekršioc slika.

Zanimljivost kod oba aparata je ta da će odbaciti slikanje vozila ako više njih vozi paralelno u dve trake bez obzira na brzinu i ako se po noći nije ponovo napunio blic fotoaparata što traje do jedne sekunde. Aparati se najčešće podešavaju tako da slikaju prekršitelje koji u zonama od 50 km/h voze iznad 60 km/h, tako da se daje određena zona tolerancije. Takođe je korisno napomenuti da Multanovu zbunjuju nagla ubrzavanja ili nagla kočenja unutar radarskog snopa, dakle 150 m od aparata, tako da je moguće odbacivanje slikanja u tom slučaju. Multanova može slikati i sa prednje i sa zadnje strane, u Srbiji i Crnoj Gori najčešće se slika s prednje strane.

Svaki vozač zaustavljen na taj način tek naknadno moće da dobije na uvid fotografiju koja to dokazuje. Naime, to je metoda kojom se policije sve više služe, iz razloga što fotografija ne govori ništa o vozaču pa prijava ide na vlasnika vozila. A vlasnik vozila je po zakonu dužan da dostavi podatke o osobi koja je tada upravljala vozilom.

Nisu retki primeri u kojima vlasnik vozila kao vozača navede svoju babu ili dedu koji ni ne nemaju vozačku dozvolu. Jednom prilikom vozač je naveo svog 70-godišnjeg oca kao vozača koji je u gradskoj ulici navodno vozio 180 km/h, a jedan motorciklista svoju baku za vožnju velikom brzinom na motoru! Povremeno je moguće na fotografiji prepoznati vozača, pa ako imate brkove ili bradu, nemojte kao vozača navesti svoju suprugu! Zbog bolje mogućnosti identifikacije ovaj uređaj koristi se uglavnom na u slučaju kada vozila dolaze ka njemu, retko snima vozila koja se od njega odmiču, a trenutak u kojem snima je kada je vozilo na vrlo maloj udaljenosti od samog uređaja.


LASER

Laserski pištolji - popularno zvani „laseri“ koji se koriste u Srbiji i Crnoj Gori su pištolji tri proizvođača, reč je o Multanovinom „Star laseru“, Marksmannovom aparatu model LT 20-20 i najčešće Thompsonovom PRO laseru i PRO III laseru, koji je najčešće zastupljen u SiCG. Laser je uređaj koji se najviše koristi zbog lakog prenosa sa jednog mesta na drugo i najčešće se koristi u gradu. Budući da uređaj ima domet više od 800 metara, vozač ima vremena da se zaustaviti, a po zaustavljanju mu se pokazuje display uređaja na kojem je istaknuta brzina kretanja.

Za razliku od radara, laserski pištolj meri brzinu samo jednom vozilu koga gledajući kroz okular koji ima „snajperski nišan“ i dvostruko približavanje odabira operater. Operater zatim šalje laserski snop prema odabranom vozilu koji se mora odbiti od vozila i vratiti nazad u aparat koji zatim meri brzinu vozila. Laserski snop se odbija od vertikalnih reflektivnih površina na automobilu, najčešće tablice i farove, a dobro se odbija i od svih hromiranih delova na automobilu. Odličnu pomoć laserima pruža i refleksija CD-R i DVD diskova koje iz „nerazjašnjenih motiva“ često koriste vozači u SiCG. Najbolje laserski snop reflektuju crvena vozila. Laserski pištolj ne može izmeriti brzinu mat crnom vozilu niske siluete sa uvučenim farovima bez prednje tablice kao što bi npr. bila Mazda RX-7 ili Pontiac Firebird.

Laserskim pištoljem meri se brzina preko ravnice sa udaljenosti od nekoliko stotina metara pri čemu od umešnosti operatera, vremenskih uslova i vrste vozila zavisi vreme posle koga će operater dobiti očitavanje brzine. Maksimalni domet detekcije za Whistler i Cobra laser detektore je neograničen jer njihova optika omogućava detekciju laserskih i radarskih signala bez obzira na udaljenost. Kod detekcije lasera pomoću radar detektora, mora se brzo reagovati odnosno prilagoditi vožnju propisima zbog kratkog vremenskog perioda potrebnog za očitavanje brzine. Taj period tokom koga bi trebalo da prilagodite brzinu najčešće iznosi između 5-12 sekundi zavisno od kvaliteta radar detektora odnosno njegove osetljivosti. Uvek postoji mogućnost i slučajnog zaustavljanja, polukružnog okretanja ili skretanja u neku od bočnih ulica pre nailaska na samog operatera. Najnoviji radar detektori imaju mogućnost detekcije i zaštite iz svih uglova tzv. 360°. Laseri se koriste i u odlazećem smeru. Naročito su popularna očitavanja brzine u Mađarskoj i Bugarskoj sa nadvožnjaka i kamufliranih drvenih kućica u šumarcima pokraj autoputeva. U ovim slučajevima operater dojavljuje podatke o vozilu patroli koja presreće vozilo.Verovatno ste se i sami našli u takvoj situaciji i prvo pomislili: to je brzina od nekoga pre mene, ali posle nekog kraćeg vremena po merenju brzine, vrednost se automatski poništava, tako da je ta mogućnost vrlo mala. Za merenje brzine laserom potrebno je nekoliko pokušaja, iskustvo, i svakako vrlo mirna ruka.

Treba napomenuti i činjenicu da laser detektor reaguje samo ako se brzina meri vozilu u kome se on nalazi, odnosno u slučaju Whistler i Cobra laser detektora, otkriva se i rezidualna energija odbijanja laserskog snopa od drugih vozila. To znači da ako operater meri brzinu vozilu pored Vašeg, ne mora se dogoditi da Vaš detektor reaguje. Ali, u tom slučaju to i nije ni toliko bitno jer se ne meri Vaša brzina.


ZABLUDE

Lažni alarmi - radar detektor u gradovima ponekad detektuje tzv. lažne alarme, najčešće u blizini alarma koji osiguravaju prostore odnosno vrata koja se automatski otvaraju, TV i radio repetitora, taxi stanica i sl. Lažni alarmi ne predstavljaju problem jer su slabog intenziteta i mogu se uspešno filtrirati uključenjem „City“ moda (gradski režim) radar detektora. Uvek se pojavljuju na X bandu, retko na K bandu.

Samo bi se dotakli nekih od zabluda koje se vezuju za radarsku kontrolu.

- Uređaji za merenje brzine ne rade na temperaturama manjim od 0 stepeni. NETAČNO!
Prema specifikaciji proizvodjača uredjaji su atestirani do temperature od -30 stepeni Celzijusa.

-Ne može me izdvojiti iz kolone vozila. NETAČNO!
Novi laserski radari imaju "nišan" kojim tačno biraju vozilo koje žele da provere.

I najveća zabluda koja je predhodnih godina bila dosta zastupljena:

- CD zakačen na prednjem staklu ometa radar. NETAČNO!
Laserski znak se odbija od bilo kog dela automobila.


"ANTI RADARI"

Auto radar detektor je elektronski merni uređaj koji je namenjen prepoznavanju talasa koje emituju radarski i laserski uređaji. Njegov kvalitet zavisi i razlikuje se od njegove osetljivosti kao i od mogućnosti prepoznavanja što većeg broja talasa koji se emituju na različitim frekvencijama i u različitim standardima.

Auto radar detektor napaja se jednosmernim naponom od 12V (akumulatorski napon). Ne traži nikakvo specijalno održavanje kao ni uslove upotrebe. Korisno bi bilo napomeniti da je mesto na instrumental tabli vozila ili mesto pored krovnih kabinskih sijalica sasvim odgovarajuće što zbog čistine ispred optike detektora tako i zbog blizine napajanja i lakoće montaže.

Auto radar detektor dobro podnosi temperaturne razlike ali u letnjim mesecima dobro bi bilo skloniti ga od direktnog sunčevog zagrevanja koje je kroz vetrobransko staklo pojačano. Neophodno je da su uređaji kalibrirani viljuškom za kalibraciju. Odnosno da je optika podešena za prepoznavanje određenih frekvencija.Ukoliko su uređaji neprilagođeni ili kupljeni na područjima sličnim ili različitim od sistema za kontrolu brzine, dolazi do neprepoznavanja laserskih i radarskih talasa ili pak do kasnog prepoznavanja što je veoma bitno kod laserske detekcije, zbog njihove brzine očitavanja.


SVETSKA ISKUSTVA

U nekim zemljama ne samo da nije zabranjena već se i podstiče njihova upotreba.


Razlozi za to su sledeći:
1. Dokazanao je da su vozači koji poseduju ovakav uređaj oprezniji i da 24% manje učestvuju u saobraćajnim nezgodama i nesrećama.

2. Uređaji imaju mogućnost da automatski i trenutno obaveste vozača o eventualnom prekoračenju brzine (Za to je potrebna saobraćjana infrastruktura koja to i podržava). Uređaji obaveštavaju o nailasku vozila pod rotacijom( hitna kola, vatrogasci, policija...) da bi vozač na vreme oslobodio put i propustio službeno vozilo. Različiti alarmni sistemi za obezbeđenje objekata, radio talasi, dalekovodi, taksi i benziske stanice emituju lažne alarme za koje je dokazano da psihološki utiču na vozača da vozi u skladu sa propisanom brzinom.

3. U razvijenim zemljama gde su velike saobraćajne infrastrukture i veliki intenzitet saobraćaja nemoguće je ljudskim faktorom na svim putevima kontrolisati brzinu te u takvim zemljama saobraćajna policija postavlja tzv. lažne emitere radarskih i laserskih signala, računajući da vozači koriste radar/laser detektore. Lažni emiteri su savremena zamena za table sa natpisom «radarska kontrola», koje psihološki utiču na vozače da prilagode brzinu dozvoljenoj. Na takav način podstiče se upotreba radar detektora.

Zbog svega navedenog logično je i podsticanje upotrebe ovakvih uređaja.

Na kraju da navedemo da je upotreba ovih uređaja dozvoljena u SAD, Kanadi, najvećem broju evropskih zemalja, među kojima su Engleska, Norveška, Irska, Italija i Nemačka, Španija i dr.

Back to top Go down
 
Anti radar detetori
Back to top 
Page 1 of 1
 Similar topics
-
» Električna anti-korozivna zaštita TRIO

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
ZASTAVA 101 :: Elektrika / Electrics :: Bezbednost / Security-
Jump to: